PIOKALAFI 'O ETANGATA KOLISI TUTUKU KOLISI TONGA
|
Talateu: ‘Ihe fetalanoa’aki mo Ma’ilei, na’a ne fakaha foki ‘e fai pe ha’ane talanoa pe kihe konga ko ee na’e hiki
ai ‘a e kolisi ki ‘Atele. ‘Oku ‘uhinga heni ‘a e tangata’eiki ni ‘oku vahenga pe foki ia ki Tonga pea ko’ene ‘eve’eva
mai pe ‘a’ana ia ki Nu’usila ni. ‘Ikai ngata ai, na’a na to’u hu fakataha foki mo Leveni Takapautolo. Pea ko e
fakamatala koia ‘a Leveni mei he 1938-1941 ko e meimei kotoa pe ia ‘a e uuni me’a ‘oku ne manatu kiai. Na’a ne
‘osi lau foki ‘a e fakamatala ‘a Leveni. ‘I he’ene pehe ko e fakamatala ko eni ‘e kamata pe ia mei he faka’osinga ‘o e
fa’ahi ta’uako ‘o e 1941 ‘aia na’e kalasi 5 ‘a Ma’ilei he taimi koia. ‘I hono fakalea ‘e taha ko e piokalafi ‘o Ma’ilei ko
eni ‘oku nounou pe he ko e 1938 – 1941 kuo ‘osi fakamatala kiai ‘a Leveni ia.
Tevita Ma'ilei (faita: S.Foliaki 16/06/2003)
|
Hingoa: Tevita Ma’ilei
‘Aho Fa’ele’i: 1 ‘o Sune 1924 ‘i Feletoa, Vava’u.
Kolisi Pule’anga: Na’e hu ‘a Ma’ilei kihe kolisi ni ‘i he 1938. Ko e fakamatala ‘a Ma’ilei ‘oku ‘iai ‘a e fa’ahinga ‘oku ha
he fakamatala ‘a Leveni na’a nau hu fakataha kihe kolisi ko e kau ako fakataha pe ka na’e ‘ikai kenau hu fakataha.
Kaekehe fakatatau ki he’ene manatu ‘oku kau atu ‘a e fa’ahinga ko eni he kauako na’a nau hu fakataha kihe kolisi he
1938 ka na’e ‘ikai ke ‘asi he fakamatala ‘a Leveni. Ko Pauliasi Latu(Haveluloto), Sione ‘Etika(Tu’anuku Vava’u), Simione
Taumoefolau(Hunga, Vava’u), Manusiuhenaua Taumoefolau(Hunga, Vava’u), Robert Skeen(Fasi moe Afi), Siosaia
Kalauta(Lapaha), Ngongo Tu’uhetoka(Mu’a, Tongatapu) pea mo Sami Veikoso(Ha’afeva, Ha’apai). Na’e pehe foki ‘e Ma’
ilei ko e moto ‘o e kolisi he kuonga ko eni ko e “Tonga ma’a Tonga”. Na’e toki liliu tokua kihe “Mate ma’a Tonga” ‘i he’
ene hiki ki ‘Atele.
Tutuku ‘a e ako 1941: Hange pe koia na’e ha he fakamatala ‘a Leveni, na’e pau ke fili ‘ehe fanauako ‘a e kolisi pe
‘apiako ke hu kiai he ta’u hoko mai ‘okapau ‘oku fie ako faka’atamai.’I he fakamatala ‘a Ma’ilei na’e tupu hake he Siasi
Tonga Tau’ataina pea tokua ko ‘enau ‘apiako pe eni, kanoni’aki ‘ene fakavahavaha’a ako. Na’a ne talaange ‘e ia kihe
kau tiuta he’ikai toe hu ia kiha kolisi ‘e foki ia ki Vava’u. Pea na’e ‘ikai pe ke toe ‘iai ha taha na’a ne lava ke liliu e
fakakaukau ‘a Ma’ilei.
1942: Na’e nofo ta’eako ai pe ‘a Ma’ilei ‘i Feletoa, Vava’u he ta’u kakato ‘e taha(1942). Tokua na’e anga’aki ‘e he
fanauako kolisi he kuonga ko eni, ko ‘ene tutuku e ako ‘i Tisema pea nau ‘alu ‘o ‘eva ki tahi(Ha’apai mo Vava’u). ‘I he
tutuku koia ‘a e ako he faka’osinga ‘oe 1942 na’e ‘alu ai ‘a e kau ‘eva ki Vava’u. Na’e ‘alu ai ‘a Peni Mapa ‘o kumi ‘a Ma’
ilei ‘o fakakolekole ke foki mai kena o ‘o hu ki Nafualu(Kolisi ko Tupou). Ko e manatu ‘a Ma’ilei na’e talaange ‘e Peni
Mapa ke sioange kiai, ‘oku siasi Mamonga ia ka na’e ‘alu pe ‘o hu ki Nafualu ke ako ka ‘oku ‘ikai ke tafoki ia ‘o siasi
Uesiliana ai. Na’e malohi foki mo e lau siasi he kuonga ko eni pea pehee ‘e Ma’ilei ‘oku ngali mo’oni ‘a Peni Mapa. Na’e
lotolahi leva ‘a Ma’ilei ke toe foki kihe ako he ta’u hono hoko pea ne fakalea leva ki he’ene ongo matu’a mo e fanga kui
koia ‘e foki kihe ako ‘o hu ki Nafualu.
Kolisi Nafualu: Na’e hu leva ‘a Ma’ilei ki Nafualu he 1943 ‘o kalasi 6 kiai. Na’e pehe foki ‘e Ma’ilei ko e taimi lahi ‘i he’
ene kei ‘i he Kolisi Pule’anga ai, ‘a ‘ene fa’a fifili pe koefe koaa he ongo kolisi ni ‘oku potoange he ako. He na’e fa’a fili
foki mei Nafualu ha tokotaha pe ua ke o ‘o ako Toketa ‘i Fisi pea na’e pehe pe kihe Kolisi Pule’anga. Na’a ne toki
fakapapau’i eni ‘i he’ene hu koia ki Nafualu ta na’e saiange ‘a e kauako ‘a e Kolisi Pule’anga. Na’e tu’unga ia hono
meimei ma’u kotoa pe ‘ehe kauako ‘a e Kolisi Pule’anga na’e hu ki Nafualu he 1942 ‘a e ngaahi kalasi takitaha na’a nau
hu kiai.
Na’e a’u ‘o matapule ‘a Ma’ilei he kolisi ni pea lava kotoa ‘ene ngaahi sivi Faka-Pule’anga(Faka’osi Ako, Leaving;
Fakafaiako, Teachers’ Cert; Sivi Ngaue Faka-Pule’anga, Public Service) mo ‘ene sivi Maamaloa. ‘I he faka’osi’osi ‘o e fa’
ahi ta’uako ko eni kuo ongona mai ha tala fakafiefia ‘e toe fakafoki ‘a e Kolisi Tonga kihe ako faka’atamai ‘ihe fa’ahi ta’
uako hoko mai. Pea ‘e toe fokotu’u ai mo e kalasi 7 ‘o ui ko e vocational school.
1944: Na’e to e foki leva ‘a Ma’ilei ‘o hu kihe Kolisi Tonga ‘i ‘Atele ‘ihe ta’u ko eni. Na’e ‘iai foki mo e kauako mei he
ngaahi kolisi kehe na’a nau kau he hu ‘o faka’osi kihe kalasi vocational ‘a e Kolisi Tonga ‘i ‘Atele kau ai mo e fa’ahinga
mei Nafualu.
Na’e lava’i lelei ‘e Ma’ilei ‘a e ngaahi sivi he ta’u ko eni. Pea ne kole ai ‘e he Puleako ke nofo ai pe ‘o faiako ‘i ‘Atele ka
na’e ‘ikai tali ia ‘e Ma’ilei. Na’a ne talaange kihe Puleako na’e ha’u mama’o mei Vava’u ‘o hu kihe Kolisi Pule’anga ‘o
nofo ai ‘i kolo pea kuo anga kiai. Pea to e hu ki Nafualu ‘oku maile nai ia ‘e 3 mama’o mei kolo, pea toe hiki mai ki ‘Atele
‘oku maile ia ‘e 5 mama’o mei kolo. ‘Oku fie ‘alu ia ‘o ngaue fakakalake mo nofo ‘i kolo(tuku’uta fie nofo kolomu’a) ko
‘ene tukuhua ia mo kata. Kaekehe na’e fakaha ‘e he Puleako kihe tiuta lahi Sione Palei mo Sione Kinahoi ko Ma’ilei eni
‘oku ‘ikai fie nofo ia ‘o tokoni ange kia kinautolu ‘i kolisi. Tokua na’e fakahaange ‘e he Puleako, ‘oku lelei ‘aupito pe
kalake ka ko ho’o vahe pe teke ma’u. Kapau teke nofo heni ‘o faiako ‘e ma’u ho’o vahe, ‘oatu mo e fale keke nofo ai,
‘oatu mo ho’o houseboy, me’akai pehe kihe hu’akau. Ne sio ‘a Ma’ilei ‘oku lahiange ‘a e ngaahi monuu ‘oku ma’u he
faiako ‘i ‘Atele ha’ane ‘alu ‘o kalake mo nofo Nuku’alofa.
Faiako: Koia na’e kamata faiako ai pe ‘a Ma’ilei ‘i he kolisi he kamata’anga ‘o e 1945. Na’e ‘ikai ke to e fiema’u ke ‘alu
kihe Kolisi Fakafaiako he na’e ‘osi paasi pe ia he sivi koia ‘i kolisi. Na’e ‘iai foki mo e ‘u sivi pe ‘a e kau faiako na’e ‘iloa
ko e sivi kalasi tolu, ua mo e ‘uluaki. Na’a ne sivi’i pe ngaahi sivi ko eni lolotonga ‘ene faiako he kolisi ‘o a’u kihe tu’unga
faiako kalasi ‘uluaki. Na’e faiako he kalasi kehekehe mo e ngaahi lesoni kehekehe kau ai pe fika mo e Lea Faka-Pilitania
(Maths, English) ‘oe kolisi ka na’e toki fakatefito ‘ene faiako he lesoni Tonga, ‘ulungaanga faka-Tonga mo e
tukufakaholo he taimi na’e lesoni pau(compulsory) ai e lesoni Tonga. Na’e faiako he kolisi fe’unga mo e ta’u ‘e 36.
‘Ofisi Ako: Na’e loto mamahi ‘aupito ‘a e kau kolisi tutuku ‘i he tu’utu’uni ‘a e Talekita Ako ke hiki ‘o ngaue he ‘ofisi ‘o e
potungaue ako. Na’e loto pe ke faiako pe ‘i ‘Atele ke a’u kihe senituli ‘o e kolisi he 1982. Me’apango na’e ‘ikai kene a’
usia ‘ene faka’amu. Na’a ne poaki malolo mei he ngaue faka-Pule’anga he ‘aho 1 ‘o Sune1984 ko e kakato ia ‘o e ta’u
‘e 39 ‘a ‘ene fai fatongia ma’ae Pule’anga Tonga.
Famili: Lolotonga ‘ene faiako he Kolisi Tonga ‘i ‘Atele na’a ne mali ai mo Sisilia Fe’aomoeata Folauhola(kuo ne mama’
o) ‘o Ha’ateiho. Na’e fakakoloa kinaua’aki ‘a e fanau ‘e toko 11 pea ko e toko 4 he fanau na’a nau ako he Kolisi Tonga.
‘Oku nofo pe foki ‘a Ma’ilei ‘i hono ‘api nofo’anga ‘i Ha’ateiho, Tongatapu ka ‘oku ne lolotonga ‘eve’eva mai ki Aotearoa
ki hono foha ko Kautonga(ko e lahi ia he fanau na’e ako he Kolisi Tonga) kae’uma’a hono ngaahi mokopuna ‘oku nau
fakatefua he fonua ni.
Ko Tevita Ma'ilei mo Kautonga (faita: Sione Foliaki 16/06/03)
|
Fakama’op’opo: ‘Oku ‘ikai toe veiveiua ‘a e loto mamahi ‘a e to’uako he kuonga ko eni hono hiki koia ‘o e kolisi ki ‘Atele.
Ko e me’a pe ‘oku ‘ikai ke mahino lelei pe ko e ‘uhinga ‘enau ta’e fie hiki ki ‘Atele he kuo nau anga he nofo loto kolo ‘i Nuku’
alofa pe ko hono liliu ‘o e ‘apiako ‘o ako ngoue. Ka ‘oku ‘iai ‘a e tui ko e ‘uhinga lahi pe ko hono liliu ‘o e kolisi ke ako ngoue,
he ‘oku ha pe ia he taimi na’e toe fakafoki ai ‘a e kolisi ke ako faka’atamai, na’e toe foki mai pe ‘a e fanauako na’a nau to e
hu kihe ngaahi kolisi kehe. Na’e monu’ia foki ‘a e ngaahi ‘apiako kehe he taimi ko eni ne fokotu’u ai ‘a e kalasi vocational. He
ko e scholarship ako fakafaito’o he kuonga kimu’a heni na’e vahevahe pe ‘a e Kolisi Pule’anga mo Nafualu. Pea ‘i he fokotu’u
‘a e kalasi fo’ou ko eni ‘onau hu leva ki ‘Atele ‘o ma’u ai honau faingamalie ke kau he ngaahi faingamalie hoko atu ‘a e ako ki
muli. Na’e fa’a fakahua’aki ‘e Ma’ilei kihe kau tangata pehe ni tokua ‘one talaange kenau tokanga mai kihe ngaahi ‘aho ‘oe
kolisi he na’e ‘ikai kenau mei a’usia ‘a e ngaahi tu’unga ‘oku nau lolotonga ‘iai ka ko ‘enau matapoto ‘o toe huange kihe Kolisi
Tonga.
Fakamalo: ‘Oku ou fakamalo lahi heni kia Tevita Ma’ilei he’ene angalelei mo fakatokilalo kane tali lelei ke fai ha’ane
fakamatala ki he taimi na’e ‘ihe Kolisi Tonga ai. Na’a ku faka’amu pe ko ha’ama fetalanoa’aki eni ‘i Tonga he ‘oku ou lave’i
‘oku kei ma’u ‘e Ma’ilei ha ngaahi taa ‘ikai ngata he taimi na’e ‘i he kolisi ai ka ko e taimi na’e faiako ai he kolisi he fu’u ta’u
lahi pehee. ‘Oku ‘oatu ai pe mo’eku talamonu kia Ma’ilei ke fakatauange ke hifo mai ‘a eLaumalie Ma’oni’oni ‘o nofo’ia ‘iate ia
‘i he fakatotola’aa ‘oku ne lolotonga fononga ai.
‘Ofa atu
Sione Foliaki
Auckland, NZ
30/06/2003
